Početkom se 21. stoljeća u Hrvatskoj zamjećuje promjena diskursa – ne govori se više o posuđivanju iz engleskoga već o prodiranju toga jezika u hrvatski. Doba interneta i elektroničkih medija omogućilo je da govornici hrvatskoga dolaze u kontakt s riječima iz engleskoga jezika neposrednije i mnogo brže nego prije te da engleske riječi brzo uključuju u svoju komunikaciju. Dio je jezikoslovaca ali i drugih stručnjaka podigao uzbunu da je hrvatski jezik pod opsadom engleskoga te su kao jedan vid obrane počeli nuditi zamjenske, hrvatske riječi za anglizme. Cilj je ovoga rada istražiti stavove govornika hrvatskoga jezika spram anglizama i pripadajućih prevedenica. U radu se stoga na temelju mrežnoga upitnika koji je ispunilo 1340 sudionika sagledava prihvatljivost određenoga broja hrvatskih zamjena za anglizme. Analiziraju se usto i razlozi sudionika za uporabu anglizma naspram prevedenica te obratno. Kvantitativna je i kvalitativna analiza pokazala da postoje razlike u prihvatljivosti pojedinih zamjenskih riječi za anglizme te da govornici imaju različite razloge zašto prednost daju engleskoj odnosno hrvatskoj inačici. Zaključuje sa da pri osmišljavanju prevedenica anglizama i oblikovanju hrvatske jezične politike u obzir svakako treba uzeti stavove govornika kao jedan od važnih čimbenika.
{"title":"Prihvatljivost prevedenica kao zamjena za anglizme","authors":"Jakob Patekar","doi":"10.31820/f.31.2.17","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.17","url":null,"abstract":"Početkom\u0000se 21. stoljeća u Hrvatskoj zamjećuje promjena diskursa – ne govori se više o\u0000posuđivanju iz engleskoga već o prodiranju toga jezika u hrvatski. Doba\u0000interneta i elektroničkih medija omogućilo je da govornici hrvatskoga dolaze u\u0000kontakt s riječima iz engleskoga jezika neposrednije i mnogo brže nego prije te\u0000da engleske riječi brzo uključuju u svoju komunikaciju. Dio je jezikoslovaca\u0000ali i drugih stručnjaka podigao uzbunu da je hrvatski jezik pod opsadom\u0000engleskoga te su kao jedan vid obrane počeli nuditi zamjenske, hrvatske riječi\u0000za anglizme. Cilj je ovoga rada istražiti stavove govornika hrvatskoga jezika\u0000spram anglizama i pripadajućih prevedenica. U radu se stoga na temelju mrežnoga\u0000upitnika koji je ispunilo 1340 sudionika sagledava prihvatljivost određenoga\u0000broja hrvatskih zamjena za anglizme. Analiziraju se usto i razlozi sudionika za\u0000uporabu anglizma naspram prevedenica te obratno. Kvantitativna je i\u0000kvalitativna analiza pokazala da postoje razlike u prihvatljivosti pojedinih\u0000zamjenskih riječi za anglizme te da govornici imaju različite razloge zašto\u0000prednost daju engleskoj odnosno hrvatskoj inačici. Zaključuje sa da pri osmišljavanju\u0000prevedenica anglizama i oblikovanju hrvatske jezične politike u obzir svakako\u0000treba uzeti stavove govornika kao jedan od važnih čimbenika.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"94 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"80631994","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se istražuje proces konstruiranja nacionalnog sjećanja kroz tekstove hrvatskih popularnih pjesama emitiranih na radiju tijekom Dana državnosti u vremenskom periodu od 2008 do 2012 godine. Polazi se od opće pretpostavke da je popularna glazba dominantan oblik popularne kulture koji odražava društvenu zbilju. Pri tome je efikasan identifikator prenošenja i promocije nacionalnog identiteta zbog opetovanog medijskog emitiranja putem kojeg učinkovito prodire do kognitivno-afektivnih sustava slušača. Na temelju korpusa najizvođenijih pjesama deset opserviranih radijskih postaja, rad analizira ontološku strukturu pjesama i identificira sjećanja kroz popularnoglazbene prakse u obilježavanju komemorativne kulture u Hrvatskoj.
{"title":"Tekstovi popularnih\u0000pjesama u konstrukciji nacionalnog sjećanja","authors":"Diana Grgurić, Benedikt Perak","doi":"10.31820/f.31.2.16","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.16","url":null,"abstract":"U radu\u0000se istražuje proces konstruiranja nacionalnog sjećanja kroz tekstove hrvatskih\u0000popularnih pjesama emitiranih na radiju\u0000tijekom Dana državnosti u vremenskom periodu od 2008 do\u00002012 godine. Polazi se od opće pretpostavke da je popularna glazba dominantan oblik popularne kulture koji odražava\u0000društvenu zbilju. Pri tome je efikasan identifikator\u0000prenošenja i promocije nacionalnog identiteta zbog opetovanog medijskog emitiranja putem kojeg\u0000učinkovito prodire do kognitivno-afektivnih sustava slušača. Na temelju korpusa najizvođenijih pjesama deset\u0000opserviranih radijskih postaja, rad\u0000analizira ontološku strukturu pjesama i identificira sjećanja kroz\u0000popularnoglazbene prakse u obilježavanju komemorativne kulture u\u0000Hrvatskoj.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"26 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"82871486","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U više glagoljskih izvora nalaze se različite legende iz života svetoga Nikole. U ovome radu analiziraju se legende o svetom Nikoli koje se čitaju u sanktoralu dvadeset hrvatskoglagoljskih brevijara nastalih u razdoblju od 14. do polovice 16. stoljeća. Prema tekstološkoj usporedbi brevijarske legende prevode latinsku Nikolinu hagiografiju Vita auctore Iohanne diacono Neapolitano (BHL 6105) i pripadaju korpusu zapadnoeuropskih srednjovjekovnih Nikolinih hagiografija. Cjelovitu legendu od 9 lekcija sadrži osam brevijara i ovdje su obrađeni najpoznatiji motivi Nikoline ikonografije koji su tijekom stoljeća često bili književno i likovno interpretirani (rođenje i djetinjstvo Nikole; opis mladoga Nikole koji imetak posvećuje drugima; čudo u kojemu sveti Nikola daruje tri kćeri siromašnoga plemića). Svi brevijarski tekstovi pripadaju istoj redakciji, ali tekstološka analiza upućuje na razlike između brevijarskih skupina. Hrvatskoglagoljska legenda iz Vatikanskog brevijara Illirico 6 iz sredine 14. stoljeća objavljuje se u latiničkoj transliteraciji, zajedno s varijantama iz drugih brevijarskih tekstova u kritičkom aparatu.
{"title":"Hrvatskoglagoljska brevijarska Legenda o svetom Nikoli","authors":"Vesna Badurina Stipčević","doi":"10.31820/f.31.2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.9","url":null,"abstract":"U više glagoljskih izvora nalaze se\u0000različite legende iz života svetoga Nikole. U ovome radu analiziraju se legende\u0000o svetom Nikoli koje se čitaju u sanktoralu dvadeset hrvatskoglagoljskih\u0000brevijara nastalih u razdoblju od 14. do polovice 16. stoljeća. Prema\u0000tekstološkoj usporedbi brevijarske legende prevode latinsku Nikolinu\u0000hagiografiju Vita auctore Iohanne\u0000diacono Neapolitano (BHL 6105) i\u0000pripadaju korpusu zapadnoeuropskih srednjovjekovnih Nikolinih hagiografija.\u0000Cjelovitu legendu od 9 lekcija sadrži osam brevijara i ovdje su obrađeni\u0000najpoznatiji motivi Nikoline ikonografije koji su tijekom stoljeća često bili\u0000književno i likovno interpretirani (rođenje i djetinjstvo Nikole; opis mladoga\u0000Nikole koji imetak posvećuje drugima; čudo u kojemu sveti Nikola daruje tri\u0000kćeri siromašnoga plemića). Svi brevijarski tekstovi pripadaju istoj redakciji,\u0000ali tekstološka analiza upućuje na razlike između brevijarskih skupina.\u0000Hrvatskoglagoljska legenda iz Vatikanskog brevijara Illirico 6 iz sredine 14. stoljeća objavljuje se u\u0000latiničkoj transliteraciji, zajedno s varijantama iz drugih brevijarskih\u0000tekstova u kritičkom aparatu.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"4 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"86941533","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U uvodnom dijelu rada sagledavaju se neki od problema interpretacije književnoga djela pod utjecajem poststrukturalističkih i dekonstrukcionističkih teorija u znanosti o književnosti. Rad se potom posvećuje pitanju statusa književne kritike u vremenu obilježenom vladavinom spektakla i tržišta, odnosno u kontekstu suvremene zbilje u kojem tekstovi (u najširem značenju riječi) egzistiraju na bitno drugačiji način nego što smo to kroz povijest pismenosti imali prilike svjedočiti. Primjeri kojim se potvrđuju iznijete teze dotiču se domaće književne i medijske scene, kao i prateće književnokritičke produkcije objavljivane u tiskanim medijima te na internetu i radiju.
{"title":"(Ne)mogućnosti književnokritičkih tekstova i njihovo mjesto na tržištu","authors":"Sanja Stanić","doi":"10.31820/f.31.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.1","url":null,"abstract":"U uvodnom dijelu rada sagledavaju se neki od problema interpretacije književnoga\u0000djela pod utjecajem poststrukturalističkih i dekonstrukcionističkih teorija u\u0000znanosti o književnosti. Rad se potom posvećuje pitanju statusa književne\u0000kritike u vremenu obilježenom vladavinom spektakla i tržišta, odnosno u\u0000kontekstu suvremene zbilje u kojem tekstovi (u najširem značenju riječi)\u0000egzistiraju na bitno drugačiji način nego što smo to kroz povijest pismenosti\u0000imali prilike svjedočiti. Primjeri kojim se potvrđuju iznijete teze dotiču se\u0000domaće književne i medijske scene, kao i prateće književnokritičke produkcije\u0000objavljivane u tiskanim medijima te na internetu i radiju.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"49 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"85547285","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja otkriti kako su se u jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta. Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti. Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.
{"title":"Sociolingvistička\u0000analiza predgovora čeških i hrvatskih jednojezičnih rječnika","authors":"Tena Šinjori","doi":"10.31820/f.31.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.5","url":null,"abstract":"U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao\u0000neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu\u0000ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja otkriti kako su se u\u0000jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile\u0000razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ\u0000i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno\u0000predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog\u0000razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na\u0000društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da\u0000će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti\u0000posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri\u0000obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta.\u0000Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje\u0000položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje\u0000koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti.\u0000Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima\u0000i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"16 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"88141550","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak opisuje jezik Inventara samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.), spomenika praktične pismenosti franjevaca trećoredaca glagoljaša. Prikazuju se morfološke osobitosti u Inventaru, sintaktičke značajke vezane uz atribut kao najzastupljeniju sintaktičku kategoriju u tekstu i slavenski leksički elementi. Na morfološkoj razini uočava se utjecaj južnijih čakavskih dijalektnih elemenata, što se nastavlja na inodijalektne utjecaje u fonologiji.
{"title":"Morfologija,\u0000sintaksa i leksik glagoljskoga inventara\u0000samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.)","authors":"Sandra Požar","doi":"10.31820/f.31.2.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.11","url":null,"abstract":"Članak opisuje\u0000jezik Inventara samostana sv. Marije\u0000Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.), spomenika praktične\u0000pismenosti franjevaca trećoredaca glagoljaša. Prikazuju se morfološke\u0000osobitosti u Inventaru, sintaktičke značajke vezane uz atribut\u0000kao najzastupljeniju sintaktičku kategoriju u tekstu i slavenski leksički\u0000elementi. Na morfološkoj razini uočava se utjecaj južnijih čakavskih\u0000dijalektnih elemenata, što se nastavlja na inodijalektne utjecaje u fonologiji.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"33 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"88784846","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Na temelju recentnih arhivskih otkrića i novije kritičke literature radom se dopunjuju i ispravljaju ranije objavljeni pregledi i raščlambe futurizma u Rijeci. Članak nudi podrobniji opis dviju važnih epizoda lokalnog antifuturizma i pseudofuturizma iz godina pred Prvi svjetski rat i po osnivanju Slobodne države Rijeka. To uključuje raspravu o vremenu objavljivanja, povijesnom položaju i autorima Manifesta Minerva (tzv. riječkog futurističkog manifesta), te analizu pjesničkog djela autonomašice, antifašistice i antifuturistice Clementine Scala-Bonetta.
{"title":"O dvije važne epizode riječkog antifuturizma i pseudofuturizma","authors":"Aljoša Pužar","doi":"10.31820/f.31.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.3","url":null,"abstract":"Na temelju recentnih arhivskih otkrića i\u0000novije kritičke literature radom se dopunjuju i ispravljaju ranije objavljeni\u0000pregledi i raščlambe futurizma u Rijeci. Članak nudi podrobniji opis dviju važnih\u0000epizoda lokalnog antifuturizma i pseudofuturizma iz godina pred Prvi svjetski\u0000rat i po osnivanju Slobodne države Rijeka. To uključuje raspravu o vremenu\u0000objavljivanja, povijesnom položaju i autorima Manifesta Minerva (tzv. riječkog\u0000futurističkog manifesta), te analizu pjesničkog djela autonomašice,\u0000antifašistice i antifuturistice Clementine Scala-Bonetta.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"42 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"87306802","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se predstavljaju odabrane pripovjedne slikovnice hrvatske ilustratorice Pike Vončine koja se u njima pojavljuje kao autorica teksta i ilustracija. Slikovnice žanrovski pripadaju dječjeknjiževnoj animalistici, a u interpretaciji se polazi od rezultata suvremenih znanstvenih istraživanja o pripovjednoj slikovnici kao umjetničkom djelu u okviru dječje književnosti, u kojem se prožimanjem verbalnog i vizualnog diskursa pripovijeda ista priča. Pri tom se koristi pristup interpretaciji slikovnice autorice Smiljane Narančić Kovač te drugih autora. Slikovnice se analiziraju s obzirom na pripovjedne razine i uloge pripovjedača obama diskursima u njima. Rezultati analize pokazuju da su u slikovnicama Pike Vončine često prisutne intradijegetičke razine pripovijedanja na kojima heterodijegetički ili homodijegetički pripovjedači pripovijedaju umetnute hipodijegetičke priče. Pojedine slikovnice time sadrže višeniščane pripovjedne sljedove koji se u nekim primjerima protežu na više slikovnica. Uz prisutno prožimanje verbalnog i vizualnog diskursa, u pojedinim slikovnicama uočljiva su i neka od postmodernističkih obilježja dječje književnosti kako ih tumači Stjepan Hranjec, kao što su: jezične igre, zaigranost u formi, ironizacija i pripovijedanje izvan i pored autora. U cjelini gledano, s obzirom na ponekad omalovažavajući odnos prema slikovnici općenito, može se zaključiti da autorski opus pripovjednih slikovnica Pike Vončine predstavlja važan doprinos umjetničkoj produkciji suvremene hrvatske slikovnice u okviru hrvatske dječje književnosti.
{"title":"Pripovjedne slikovnice Pike Vončine","authors":"Maja Verdonik, Melita Mlikota","doi":"10.31820/f.31.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.2","url":null,"abstract":"U radu se predstavljaju odabrane pripovjedne slikovnice hrvatske ilustratorice\u0000Pike Vončine koja se u njima pojavljuje kao autorica teksta i ilustracija.\u0000Slikovnice žanrovski pripadaju dječjeknjiževnoj animalistici, a u\u0000interpretaciji se polazi od rezultata suvremenih znanstvenih istraživanja o\u0000pripovjednoj slikovnici kao umjetničkom djelu u okviru dječje književnosti, u\u0000kojem se prožimanjem verbalnog i vizualnog diskursa pripovijeda ista priča. Pri\u0000tom se koristi pristup interpretaciji slikovnice autorice Smiljane Narančić\u0000Kovač te drugih autora. Slikovnice se analiziraju s obzirom na pripovjedne\u0000razine i uloge pripovjedača obama diskursima u njima. Rezultati analize\u0000pokazuju da su u slikovnicama Pike Vončine često prisutne intradijegetičke\u0000razine pripovijedanja na kojima heterodijegetički ili homodijegetički\u0000pripovjedači pripovijedaju umetnute hipodijegetičke priče. Pojedine slikovnice\u0000time sadrže višeniščane pripovjedne sljedove koji se u nekim primjerima protežu\u0000na više slikovnica. Uz prisutno prožimanje verbalnog i vizualnog diskursa, u\u0000pojedinim slikovnicama uočljiva su i neka od postmodernističkih obilježja\u0000dječje književnosti kako ih tumači Stjepan Hranjec, kao što su: jezične igre,\u0000zaigranost u formi, ironizacija i pripovijedanje izvan i pored autora. U\u0000cjelini gledano, s obzirom na ponekad omalovažavajući odnos prema slikovnici\u0000općenito, može se zaključiti da autorski opus pripovjednih slikovnica Pike\u0000Vončine predstavlja važan doprinos umjetničkoj produkciji suvremene hrvatske\u0000slikovnice u okviru hrvatske dječje književnosti.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"4 3 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78334382","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Osnovni je cilj ovoga rada usporedba ratnog romana Ivana Supeka, koji je 1959. godine objavljen kao Dvoje između ratnih linija, a 1995. godine doživio je novo izdanje - Između ratnih linija. Usporedba se vrši na trima razinama jezične zbilje: (1) odnos prema jezičnim elementima koje se smatra hrvatskim/nehrvatskim; (2) uloga narječja; (3) stilske i tekstualne modifikacije. Analiza pokazuje na koji je način modificirano jezično tkivo Supekova romana na tim trima razinama i koji su razlozi za njihovu interpretaciju. One su sve ideološki uvjetovane, no razlikuju se po tome što se referiraju na drukčije kulturne preokupacije. Istraživanje prve razine pokazuje da je Supek u pedesetima bio sklon uporabi hrvatskih elemenata, ali da je u drugom izdanju svoj jezik još više kroatizirao. Što se tiče upotrebe narječja, u prvom izdanju likovi gotovo govore jezikom pripovjedača, dok u drugom jedan od likova govori zagrebačkim idiomom (ovo se interpretira kao u vizuri odnosa standarda prema kajkavskom idiomu od narodnog preporoda, preko Krležinih literarnih intervencija, pa sve do proze u trapericama). Stilistička razina pokazuje da je autor intencionalno intervenirao u tekst kako bi drukčije modelirao svoj odnos prema Drugome svjetskom ratu, drukčije kodirajući ulogu Hrvata i Srba u njemu te mijenjajući u predmetnom svijetu poziciju Hrvatske seljačke stranke.
{"title":"Dva izdanja jednog\u0000romana Ivana Supeka","authors":"M. Czerwiński","doi":"10.31820/f.31.2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.31.2.7","url":null,"abstract":"Osnovni je\u0000cilj ovoga rada usporedba ratnog romana Ivana Supeka, koji je 1959. godine\u0000objavljen kao Dvoje između ratnih linija,\u0000a 1995. godine doživio je novo izdanje - Između\u0000ratnih linija. Usporedba se vrši na trima razinama jezične zbilje: (1)\u0000odnos prema jezičnim elementima koje se smatra hrvatskim/nehrvatskim; (2) uloga\u0000narječja; (3) stilske i tekstualne modifikacije. Analiza pokazuje na koji je\u0000način modificirano jezično tkivo Supekova romana na tim trima razinama i koji su razlozi za njihovu\u0000interpretaciju. One su sve ideološki uvjetovane, no razlikuju se po tome\u0000što se referiraju na drukčije kulturne preokupacije. Istraživanje prve razine pokazuje\u0000da je Supek u pedesetima bio sklon uporabi hrvatskih elemenata, ali da je u\u0000drugom izdanju svoj jezik još više kroatizirao. Što se tiče upotrebe narječja,\u0000u prvom izdanju likovi gotovo govore jezikom pripovjedača, dok u drugom jedan\u0000od likova govori zagrebačkim idiomom (ovo se interpretira kao u vizuri odnosa standarda\u0000prema kajkavskom idiomu od narodnog preporoda, preko Krležinih literarnih\u0000intervencija, pa sve do proze u trapericama). Stilistička razina pokazuje da je\u0000autor intencionalno intervenirao u tekst kako bi drukčije modelirao svoj odnos prema Drugome svjetskom\u0000ratu, drukčije kodirajući ulogu Hrvata i Srba u njemu te mijenjajući u\u0000predmetnom svijetu poziciju Hrvatske seljačke stranke.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"8 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-12-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81513742","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Upotrebu infinitiva u primjeru Imate li sobu za iznajmiti? u suvremenom hrvatskom jeziku obično se naziva „prijedložnim infinitivom“ ili „konstrukcijom za + infinitiv“. Infinitiv upotrijebljen sa za smatra se negramatičnom pojavom, posuđenicom iz stranih jezika te se preporuča izbjegavanje takvog izričaja u biranijem književnom izrazu. U radu se predlaže drukčiji pristup i ukazuje na to da je moguće riječ o unutarnjem jezičnom razvoju, kako je to naznačio već i I. Pranjković. Štoviše, za-infinitiv u hrvatskom jeziku slijedi univerzalni put semantičke i formalne gramatikalizacije infinitiva kakav je ocrtao M. Haspelmath. Pokazat će se to na temelju povijesne građe hrvatskog književnog jezika te na temelju određenih usporedbi s drugim europskim jezicima. U skladu s time, na kraju se predlaže novi formalni opis ovakve upotrebe infinitiva u hrvatskom jeziku.
{"title":"Hrvatski za-infinitiv","authors":"Jozo Vela","doi":"10.31820/F.31.1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/F.31.1.10","url":null,"abstract":"Upotrebu infinitiva u primjeru Imate li sobu za iznajmiti? u suvremenom hrvatskom jeziku obično se\u0000naziva „prijedložnim infinitivom“ ili „konstrukcijom za + infinitiv“. Infinitiv\u0000upotrijebljen sa za smatra se\u0000negramatičnom pojavom, posuđenicom iz stranih jezika te se preporuča\u0000izbjegavanje takvog izričaja u biranijem književnom izrazu. U radu se predlaže drukčiji pristup i ukazuje\u0000na to da je moguće riječ o unutarnjem jezičnom razvoju, kako je to naznačio već\u0000i I. Pranjković. Štoviše, za-infinitiv u hrvatskom jeziku slijedi\u0000univerzalni put semantičke i formalne gramatikalizacije infinitiva kakav je\u0000ocrtao M. Haspelmath. Pokazat će se to na temelju povijesne građe hrvatskog\u0000književnog jezika te na temelju određenih usporedbi s drugim europskim\u0000jezicima. U skladu s time, na kraju se predlaže novi formalni opis ovakve\u0000upotrebe infinitiva u hrvatskom jeziku.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":"81 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2019-07-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"90627062","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：